Paginacija
-
-
Utjecaj temperature i vremena pasterizacije na parametre kvalitete dagnji (Mytilus galloprovincialis)
-
Patricia Zalović Ubrzan način života i sve veća potražnja kupaca za svježim školjkašima, kako u priobalnim tako i
u kontinentalnim dijelovima zemlje, potaknuli su ideju za osmišljanjem novog načina njihovog
konzerviranja kojim bi se očuvala njihova svježina i kvaliteta te produljio rok trajanja. Ovaj rad
istražuje utjecaj temperature i vremena pasterizacije na parametre kvalitete pasteriziranih dagnji
(Mytilus galloprovincialis) pakiranih u vakuumu tijekom pohrane na 4 °C. Nakon...
-
-
Utjecaj učestalosti uzorkovanja na godišnju ocjenu mikrobiološke kakvoće mora za kupanje na kaštelanskim plažama
-
Anita Vidović U ovom radu ispitivan je utjecaj učestalosti uzorkovanja mora za kupanje na području grada Kaštela na godišnju ocjenu kakvoće mora za kupanje. Ispitivanja su provedena na 11 plaža u razdoblju od 16. svibnja do 29. rujna 2022. Ukupno je ispitano 240 uzoraka a određivan je broj indikatorskih bakterija, crijevnih enterokoka i Escherichia coli. Rezultati su pokazali da češće uzorkovanje utječe na godišnju ocjenu kakvoće mora za kupanje. U slučaju standardnog dvotjednog uzorkovanja...
-
-
Utjecaj učestalosti uzorkovanja na godišnju ocjenu mikrobiološke kakvoće mora za kupanje na kaštelanskim plažama
-
Anita Vidović U ovom radu ispitivan je utjecaj učestalosti uzorkovanja mora za kupanje na području grada Kaštela na godišnju ocjenu kakvoće mora za kupanje. Ispitivanja su provedena na 11 plaža u razdoblju od 16. svibnja do 29. rujna 2022. Ukupno je ispitano 240 uzoraka a određivan je broj indikatorskih bakterija, crijevnih enterokoka i Escherichia coli. Rezultati su pokazali da češće uzorkovanje utječe na godišnju ocjenu kakvoće mora za kupanje. U slučaju standardnog dvotjednog uzorkovanja...
-
-
Utjecaj vremena trajanja ribolova na lovnost vrša za lov škampa u ribolovnoj zoni G
-
Toni Nadinić Ovim radom je ispitana efikasnost ulova vrša za lov škampa koje su u moru provele jedan i dva dana. Istraživanje je provedeno u periodu od 26. svibnja 2016. godine do 5. srpnja 2016. godine na području ribolovne zone G (Brački i Hvarski kanal). Analiziran je ulov 2400 vrša. Ukupno je ulovljeno 2153 jedinki raspodijeljenih na 25 različitih vrsta. Škamp (Nephrops norvegicus), ugotica (Trisopterus minutus), vabić (Squilla mantis), gira oštrulja (Spicara flexuosa) i rakovica loptašica...
-
-
Utjecaj želatinoznog zooplanktona na cirkulaciju ugljika u ekosustavu zapadnog Baltičkog mora
-
Nikolina Radoš Sve je veći interes za bolje razumijevanje trofičke uloge koju želatinozni zooplankton ima u morskim ekosustavima, posebno zbog brze stope rasta ove skupine organizama i potencijala za razmnožavanje u uvjetima stvorenim zbog klimatskih promjena. Kada su meduze i rebraši (želatinozni zooplankton) prisutni u velikom broju, njihova najezda može preusmjeriti znatne količine ugljika iz klasičnog lanca prema mikrobnoj petlji. Meduze i rebraši su konkurenti i grabežljivci male pelagičke...
-
-
Uzgoj školjkaša uz istočnu obalu Jadrana
-
Matteo Hajder Uzgoj školjkaša uz istočnu obalu Jadrana temeljen je na višestoljetnoj tradiciji koja se do danas nije puno mijenjala. U radu je posebna pažnja usmjerena na opisu tradicionalnih metoda uzgoja najzastupljenijih vrsta školjkaša, dagnje i kamenice. U radu je naglasak na lokacije gdje se školjkaši uzgajaju već dugi niz godina, Malostonski zaljev i Limski kanal. Hrvatsko školjkarstvo ima velike potencijale za daljnji razvoj, zbog kvalitete mora i mnogobrojnih lokacija koje su pogodne...
-
-
Učinak mješavine enzima kao dodatka u ishrani komarče, Sparus aurata L.
-
Ljiljana Đurić Testiran je enzimski dodatak ENZYMMIX - F u ribljoj hrani s ciljem procjene učinkovitosti i iskoristivosti hranjivih sastavnica s obzirom na različite koncentracije enzima (0,5%, 1%, 5%, 10%) u odnosu na kontrolnu skupinu (bez enzima). Pritom su analizirani parametri rasta, biokemijski te masnokiselinski sastav mišićnog tkiva mlađi komarče (Sparus aurata). Jedinke prosječne mase 11,96 ± 4,89 g (±SD) i dužine 9,47±1,15 cm (N=600) bile su raspoređene unutar pet pokusnih skupina, s...
-
-
Učinci hipoksije na pridnenu makrofaunu
-
Edi Thür Hipoksija je stanje smanjene koncentracije kisika na nekom području. Poznato je da 21% svih plinova u atmosferi čini kisik, ali koncentracija otopljenog kisika u morskoj vodi znatno je niža i iznosi otprilike 1% te varira lokalno, ovisno o prisutnosti fotosintetskih organizama i relativnoj udaljenosti od površine. Smanjenje kisika je fenomen koji se pojavljuje u vodenim sredinama i dovodi do točke gdje postaje štetno za vodene organizme koji žive u tim područjima. Hipoksija dovodi do...
-
-
Valorizacija nusproizvoda riboprerađivačke industrije
-
Nikolina Marjan Riba i plodovi mora jedni su od najčešće konzumiranih namirnica i glavna sirovina jednog od najvećih gospodarstava na svijetu. Zdrava i kvalitetna hrana kao što su morski proizvodi nadasve su prijeko potrebna namirnica zbog svojih izvanrednih nutritivnih vrijednosti, ali i zbog toga što su izvor egzistencije velikog dijela pučanstva zaposlenog u ribolovu, industriji prerade, prometu i ostalim uslugama. Usporedno s porastom ljudske populacije potrebe za ovim resursom eksponencijalno...
-
-
Vanjskotrgovinska razmjena proizvoda ribarstva Republike Hrvatske u razdoblju 2001.-2020. godine
-
Krešimir Franić Cilj rada je deskriptivno analizirati vanjskotrgovinsku razmjenu Republike Hrvatske
proizvodima ribarstva u razdoblju 2001.-2020. godine te utvrditi kretanje udjela proizvoda
ribarstva u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, strukturu i vrijednost izvoza i uvoza
proizvoda ribarstva, bilancu vanjskotrgovinske razmjene i pokrivenost uvoza izvozom
proizvoda ribarstva u analiziranom razdoblju. Tijekom analiziranog razdoblja u svim godinama,
izuzev 2005. godine, zabilježen je...
-
-
Važnost elektrorecepcije u pronalaženju plijena kod hrskavičnjača
-
Luce Pavin Elektrorecepcija je senzorna modalnost koja omogućava hrskavičnjačama detektiranje bioelektričnih polja drugih organizama. Za detekciju su odgovorni ampularni receptori koji su smješteni na glavi ili prsnim perajama hrskavičnjača. Razlikujemo pasivnu i aktivnu elektrorecepciju. Kod pasivne elektrorecepcije jedinke koriste svoje sposobnosti prijema impulsa za detekciju plijena i za snalaženje u prostoru tj. orijentaciju. Kod aktivne elektrorecepcije jedinka se koristi elektrolokacijom...
Paginacija
