Pages

Analiza meteoroloških uvjeta odgovornih za poplave od 29. listopada 2018.
Analiza meteoroloških uvjeta odgovornih za poplave od 29. listopada 2018.
Ana Radovčić
U ovom radu analizirani su meteorološki uvjeti odgovorni za poplave od 29. listopada 2018. godine. Podaci su obrađeni pomoću statističkih metoda: srednja vrijednost, klizni srednjaci, a prikupljani su tijekom razdoblja od 1. lipnja do 31. listopada od strane Državnog hidrometerološkog zavoda. Prikazani su pomoću raznih grafova koji su pokazali satne vrijednosti analiziranih meteoroloških uvjeta (tlak zraka, temperatura zraka, oborine) kroz navedenih pet mjeseci. Analizom...
Analiza mjerenja površinske temperature mora na postaji "Glava gata"
Analiza mjerenja površinske temperature mora na postaji "Glava gata"
Bepo Šoša
U ovom radu analizirana je vremenska promjenjivost površinske temperature mora koja se mjerila na postaji Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u razdoblju od 2000 do 2013. godine. Podatci su obrađeni statističkim metodama: srednja vrijednost, standardna devijacija, anomalije, klizni srednjaci, a skupljani su tijekom 14 godina. Pomoću grafova prikazani su tjedni, mjesečni i godišnji srednjaci mjerenja. Dobiveni su odgovori na pitanja u vezi klime na području Splita, koliki...
Analiza poplave od 29. listopada 2018. godine
Analiza poplave od 29. listopada 2018. godine
Stojan Šoše
Ovaj rad donosi pregled oceanografske situacije od 29. listopada 2018. godine kada je značajni broj mjesta na Jadranskoj obali pogodila poplava. Za promatranje i analizu situacije korišteni su minutni podaci sa mareografskih i meteoroloških postaja. Obradom podataka dobiveni su odgovori na pitanje o meteorološkim i oceanografskim uvjetima koji su vladali taj dan i koji su prouzročili značajno podizanje razine mora. Značajnije podizanje razine mora zabilježeno je na postajama...
Biološka i uzgojna obilježja tune
Biološka i uzgojna obilježja tune
Ana Budimir
Cilj ovog rada je predstaviti tune, kao vrste morskih riba porodice Scombridae. Tune su najrazvijenije meĎu skušovkama, a od četrnaest vrsta tuna, plavoperajne tune (atlantska, pacifička i juţna), ţutoperajna tuna, tunj prugavac, tunj dugokrilac i velikooka tuna se često navode kao komercijalno najznačajnije vrste. Tijela svih riba iz ove porodice su robustna, izduţena i aerodinamična. Preferiraju ţivot blizu površine tropskih, suptropskih i umjerenih oceana i mora. Vaţni...
Biološke značajke kovača (Zeus faber) kao kozmopolitske vrste riba
Biološke značajke kovača (Zeus faber) kao kozmopolitske vrste riba
Roberta Frleta
U radu su opisane najvažnije biološke značajke kovača, kao kozmopolitske vrste riba, na temelju dosadašnjih istraživanja. Kovač je gospodarski značajna vrsta, no njegove biološke osobitosti onemogućuju mu brzu obnovu populacija. Dužina prve spolne zrelosti nalazi se u rasponu od 25 – 35 cm što predstavlja najveći problem u stvaranju novih generacija. Ova veličina predstavlja prekretnicu u promjeni prehrane, s manje ribe i rakova na gotovo potpunu prehranu većom ribom. U...
Bolesti riba uzrokovane virusima
Bolesti riba uzrokovane virusima
Lucija Rakuljić
U ovom radu opisani su virusi i bolesti koje uzrokuju kod riba. Virusi su infektivni entiteti na granici živog svijeta. U jednoj litri morske površinske vode se nalazi 10 milijardi mikroorganizama i 100 milijardi virusa. Virusnoj infekciji podložne su sve skupine živih organizama, od jednostaničnih do višestaničnih. Većinom su virusi korisni u ekosustavu, no određene vrste su patogene što se može negativno odraziti na uzgoj važnih morskih organizama. Ribe su izložene stresu kako...
Cirkulacije vodenih masa u Jadranu i pregled korištenih metoda mjerenja
Cirkulacije vodenih masa u Jadranu i pregled korištenih metoda mjerenja
Patricia Plenča
U ovom radu opisana je cirkulacija vodenih masa Jadranskog mora. Uz to prikazani su faktori koji utječu na nastanak morskih struja, njihove različitosti i metode mjerenja kroz povijest. Jadransko more relativno je plitko i poluzatvoreno more koje je duboko usječeno u kopno ukupne površine 138,595 km2. Jadran je izduženi bazen dužine oko 800 i širine od 250 km, položen približno u smjeru jugoistok-sjeverozapad s nerazvedenom zapadnom i vrlo razvedenom istočnom obalom. Zbog njegovog...
Epidemiologija Cryptosporidium spp. u školjkaša iz akvakulture
Epidemiologija Cryptosporidium spp. u školjkaša iz akvakulture
Nikolina Penović
U ovom diplomskom radu predstavljeni su rezultati istraživanja prisutnosti protozoarnog nametnika Cryptosporidium spp. i enterokoknih bakterija u sredozemne dagnje (Mytilus galloprovincialis) iz akvakulture. Jedinke korištene u istraživanju prikupljene su na uzgajalištu Stipan Jaz u Marini pokraj Trogira, ostavljene su dva dana u moru izloženom mikrobiološkom onečišćenju (u blizini Kaštel Sućurca), a potom su postavljene u tri pokusna bazena za pročišćavanje sa slobodnim...
Epidemiologija Cryptosporidium spp. u školjkaša pod antropogenim utjecajem
Epidemiologija Cryptosporidium spp. u školjkaša pod antropogenim utjecajem
Luka Žuvić
U ovom radu predstavljeni su rezultati istraživanja prisutnosti protozoarnog nametnika Cryptosporidium spp. sredozemne dagnje (Mytilus galloprovincialis) izložene antropogenom utjecaju, kao i učinkovitost pročišćavanja bakterije Escherichia coli iz dagnji smještenih u pokusnom sustavu za pročišćavanje Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Analizirane jedinke prikupljene su na uzgajalištu Stipan Jaz u Marini pokraj Trogira, postavljene u pergolare, te ostavljene dva dana...
Eutrofni uvjeti i njihov utjecaj na fiziologiju riba
Eutrofni uvjeti i njihov utjecaj na fiziologiju riba
Kristina Crnić
U ovom radu je obrađena tema eutrofnih uvjeta i njihova utjecaja na fiziologiju riba. Iako se eutrofikacija i dalje tretira kao lokalni i regionalni problem, ona predstavlja globalni problem kao što su i klimatske promjene. Preopterećenje vodenih sustava hranjivim tvarima, inače važnih za rast organizama, dovodi do promjene ekološke ravnoteže i stvaranja eutrofnih uvjeta. Ograničenim prodorom svjetlosti kroz vodeni stupac, povećava se proizvodnja fitoplanktonske biomase i novi...
Fakultativni i obligatni odnosi riba i spužvi
Fakultativni i obligatni odnosi riba i spužvi
Ivana Mijić
U ovom radu opisani su fakultativni i obligatni odnosi riba i spužvi. Spužve su sesilni filtratorski organizmi s jednostavnom staničnom građom. Unatoč ranjivosti i neprisutnosti pravog obrambenog mehanizma spužve uspješno izbjegavaju predatore. One čine zajednice s različitim skupinama beskralježnjaka i riba, koji žive na površini i u unutrašnjosti spužve. Ti organizmi imaju određene strukturalne prilagodbe za život unutar spužvi, od kojih je najvažnija mala veličina...
Fiziološke značajke jesetri
Fiziološke značajke jesetri
Ivana Mamić
U ovom su radu analizirane glavne fiziološke znaĉajke jesetri, vrsta porodice Acipenseridae od kojih su neke uslijed izloženosti mnogim promjenama u okolišu ugrožene i na rubu izumiranja. Jesetre su slatkovodne ili anadromne ribe, a ponajviše su poznate i gospodarski cijenjene zbog svoje ikre koja se preraĊuje u kavijar. Uz karakteristike rasta, životnog ciklusa, razmnožavanja i njegove kontrole, u ovom su radu analizirane i znaĉajke probavnog i cirkulacijskog sustava ovih vrsta.

Pages