Paginacija
-
-
Terapeutska primjena mikroorganizama
-
Jakša Bilušić Već dugi niz godina mikroorganizmi se primjenjuju u liječenju različitih zdravstvenih smetnji i
bolesti. Istraživanja na tom području pokazuju da primjena mikroorganizama ima potencijal i u liječenju
smrtonosnih bolesti uključujući i različite oblike karcinoma. Bakterije s probiotskim djelovanjem se
vrlo često koriste u tretiranju probavnih smetnji kao što je proljev, ali u novije vrijeme razvijene su i
nove skupine lijekova na bazi fotosintetskih bakterija sposobnih za...
-
-
Tradicionalne i moderne tehnologije mariniranja ribe
-
Nika Cvitković Mariniranje je jedna od najstarijih kemijskih metoda konzerviranja kojom se dobivaju kiselkasti proizvodi, nježne teksture i ograničenog roka trajanja. Sastojci koji se koriste za konzerviranje su sol i octena kiselina, a u novije vrijeme sokovi citrusnog voća. Marinadama se dodaju raznovrsni začini koji joj daju karakterističan okus i miris. Proizvodi dobiveni mariniranjem nazivaju se marinade. Postoji nekoliko načina mariniranja ribe, a obuhvaćaju tradicionalne tehnologije kojima se...
-
-
Tumorski virusi
-
Petra Jakelić U ovom radu prikazan je pregled značajnijih vrsta tumorskih virusa koji su podijeljeni s obzirom na osnovnu morfologiju, kemijski sastav i način replikacije. Onkogen je stanični ili virusni gen koji može inducirati transformaciju stanica, a onkogeni virusi su oni koji mogu inducirati tvorbu tumora. Članovi šest različitih obitelji virusa sposobni su izravno uzrokovati zloćudni tumor u životinjama ili ljudima. Virusi, koji pripadaju pet od tih obitelji, imaju DNK genom i nazivaju se...
-
-
Turistički klimatski indeks
-
Mia Bešlić Klima je odlučujući turistički resurs i mora se uzeti u obzir u promocijama turizma jer igra
ključnu ulogu u atraktivnosti turističkih destinacija i sezonalnosti u turističkoj potražnji.
Klimatski letak sadrži klimatološke i bioklimatološke podatke, predstavljene za turiste.
Bioklimatološki se uvjeti prikazuju pomoću srednjih vrijednosti i učestalost toplinskih osjeta na
temelju fiziološkog ekvivalentna, temperatura se mjeri u intervalima od 10 dana koji pokrivaju
cijelu...
-
-
Ugrožene vrste Jadranskog fitobentosa
-
Ivan Kovačević Napredak civilizacije i ekološka ravnoteža na Zemlji direktno ovise o stanju biološke
raznolikosti. Iako je do sada utvrđeno preko 7000 biljnih i životinjskih vrsta u Jadranskom
moru, važno je istaknuti da je biološka raznolikost i dalje nedovoljno istražena. Posljednjih
desetljeća dolazi do promjene u brojnosti i sastavu bentoske flore Jadranskog mora, a neke od
ugroza predstavljaju ljudska djelatnost, razvoj ježinaca, pojava invazivnih vrsta te klimatske
promjene. U radu je...
-
-
Ugroženost jadranskih cistozira
-
Katarina Paradžik Alge roda Cystoseira čine većinu bentoske flore Jadrana, a iz razloga što preferiraju čista staništa smatra ih se indikatorima čistog mora. Šume algi roda Cystoseira iznimno su važne za morske ekosustave jer predstavljaju utočišta, mrjestilišta i hranilišta mnogim vrstama. U radu su naglašeni rizici i kategorije ugroženosti jadranskih vrsta roda Cystoseira. Također, predstavljene su definicije bentosa, fitobentosa te su opisane osnovne značajke vrsta Cystoseira spicata,...
-
-
Uloga pokretnih genetičkih elemenata u adaptaciji
-
Mia Perić U ovom završnom radu opisana je uloga pokretnih genetičkih elemenata, transpozona (TE), u
evoluciji genoma, stvaranju genetičke raznolikosti, adaptaciji i invazivnosti vrsta.
Transpozoni se dijele na DNA transpozone i retrotranspozone koji se razlikuju prema načinu
premještanja u genomu. DNA transpozoni se uglavnom premještaju tzv. „isijeci i prenesi“
mehanizmom, a retrotranspozoni „kopiraj i prenesi“ mehanizmom i sličniji su virusima.
Transpozoni su snažni insercijski...
-
-
Upotreba i iskoristivost biovodika iz mikroalgi
-
Josipa Plejić Napretkom znanosti i tehnologija pokazuje se potreba za obnovljivim izvorima energije npr.
vjetra, vode, Sunca te njihove upotrebe i što veće iskoristivosti s manjim gubitcima. Biovodik
je jedan od obnovljivih izvora energije koji se dobiva kao proizvod biofermentacije,
biofotolize, bioelektrokemijskih sustava, različito obrađenom biomasom a i kao proizvod
metabolitičkih procesa organizama poput mikroalgi. Može se koristiti za razne svrhe kao u
automobilskoj industriji, kemijskoj...
-
-
Upotreba mikroalgi u farmaceutskoj industriji
-
Sandra Jerinić U disertaciji je predstavljena upotreba mikroalgi, jednostaničnih organizama iz carstva protista, u farmaceutskoj industriji. Rastuća svjetska populacija zahtijeva hranu visoke prehrambene vrijednosti, a pogotovo za specifične i kronične bolesti. Mikroalge su potencijalan izvor različitih dodataka hrani i biomaterijala, a prednost im je u odnosu na tradicionalne izvore što su prirodne, netoksične, brojne i obnovljive. One svoju primjenu pronalaze i u proizvodnji biofarmaceutskih...
-
-
Upotreba selektivnih rešetki u ribolovu koćom na području sjevernog Atlantika
-
Marko Buterin Povećanjem veličine oka, ili promjenom geometrije oka, često nije moguće značajno unaprijediti selektivnost pridnene povlačne mreže koće. Iz tog razloga često se uz vreću koriste različite selektivne rešetke kako bi se unaprijedile selekcijske osobine povlačnih alata. U ovom radu ukratko je opisan razvoj selektivnih rešetki u pridnenom koćarenju na području sjevernog Atlantika. U suštini, rešetke se mogu podijeliti na one koje se koriste pri lovu kozica i one koje se...
-
-
Uređivanje RNA i razvoj živčanog sustava kod glavonožaca
-
Katarina Štulić Glavonošci podrazreda Coleoidea posjeduju najrazvijeniji živčani sustav među beskralježnjacima. Smatra se da je njegov razvoj na molekularnoj razini rezultat određenih specifičnosti pronađenih za ovu skupinu, kao što je ekspanzija protokaderina u genomu, intenzivne aktivnosti transpozona i RNA uređivanja. Uređivanje RNA, post-transkripcijski mehanizam koji omogućava nastanak različitih proteina neovisno od genetičkog koda, izrazito je zastupljeno kod ovih organizama, i pokazuje...
-
-
Usporedba sastava ulova obalne mreže potegače migavice veličine oka 24 i 12 mm
-
Marija Pavić U ovom radu analiziran je ulov obalne potegače migavice u srednjem Jadranu, odnosno u ribolovnoj zoni F. Uzorci su prikupljeni tokom 20 potega mreţama veličine oka u vreći 12 mm i 24 mm. Ukupno je analizirano 5222 primjerka, ukupne mase 109,4 kilograma. U ukupnom ulovu zabiljeţena je 31 vrsta, od čega 28 vrsta riba i 3 vrste glavonoţaca. Po brojčanoj zastupljenosti u ulovu mreţom migavicom veličine oka 12 mm dominantna je gira oblica (Spicara smaris) s 57,1%, a na drugom mjestu je...
Paginacija
