Paginacija
-
-
Važnost kitopsine (Rhincodon typus) u morskom okolišu
-
Ivana Škrlec U ovom završnom radu je opisana važnost kitopsine Rhincodon typus Smith, 1828 u morskom
ekosustavu. Rad donosi temeljne podatke o ovoj vrsti, njenom staništu, opsežnim
migracijama, načinima hranjenja i razmnožavanju. Također, poseban je naglasak stavljen na
ulogu kitopsina u morskom ekosustavu, kao što je kontrola prisutnosti planktona te utjecaj na
čitavi hranidbeni lanac i njihove uloge u turizmu pojedinih zemalja. Populacija kitopsina je
drastično smanjena. Manji broj...
-
-
Verukotoksin u kamenoj ribi
-
Kristina Deur Kamena riba (Synancea verrucosa, Bloch & Schneider, 1801) jedna je od najsmrtonosnijih
riba na svijetu. Verukotoksin je osnovni sastojak otrova kamene ribe. Ubod bodlje leđne
peraje uzrokuje intenzivnu bol, grčenje mišića, paralizu, sniženje krvnog tlaka, respiratorne
smetnje, kardiovaskularni kolaps, a često može imati i smrtonosni ishod. Zabilježeno je da
verukotoksin može modulirati Ca2+ kanale i ATP osjetljive K+ kanale (KATP)u žabljim
atrijskim vlaknima inducirajući...
-
-
Virusi u morskom okolišu
-
Krešimir Roguljić S koncentracijom u rasponu od <104 do >107 čestica po mililitru površinske morske vode, virusi su najbrojnija skupina mikroorganizama u morskom okolišu. Virusi inficiraju sva živa bića, od prokariota do velikih sisavaca poput kitova. Virusi značajno utječu na brojnost i sastav bakterija, ali i fitoplanktonskih vrsta uslijed čega mogu utjecati na biogeokemijske cikluse. Lizijom bakterijskih stanica otpuštaju se otopljene organske tvari koje postaju ponovno dostupne ostalim...
-
-
Virusne infekcije u akvakulturi
-
Anđela Brzica Virusi zauzimaju posebno mjesto u okolišu jer ih svakodnevno na milijarde unosimo u naš organizam disanjem ili jedenjem. U okolini imaju osobine neživih molekula, dok u inficiranoj stanici domaćina postaju živi preuzimanjem translacijskog mehanizma. Svaki mililitar morske vode sadrži preko milijun virusnih čestica. U morima inficiraju sve organizme, od jednostaničnih bakterija pa do višestaničnih kralježnjaka. Jedan dio virusa u moru su potencijalni patogeni koji mogu inficirati...
-
-
Vremenske promjene prozirnosti mora na srednjem Jadranu
-
Monika Bačinić U diplomskom radu su detektirana tri moguća tipa promjena prozirnosti na srednjem Jadranu. Prvi tip je otvoreno more srednjeg Jadrana, točnije Stončica na otoku Visu, gdje se ne uočava višegodišnji trend unutar srednjih vrijednosti, dok postoji vjerojatni trend za maksimalne vrijednosti. Drugi tip je obalno područje u Kaštelanskom zaljevu gdje se uočava poboljšanje ekološkog statusa gdje se vjerojatno povećava prozirnost mora, to jest, trend prozirnosti mora raste. Treći tip je...
-
-
ZAJEDNICE RIBA I LUMINISCENTNIH BAKTERIJA
-
Ivan Bošković Luminiscentne bakterije s ribama stvaraju mutualističke fakultativne ili obligatne zajednice od
kojih obje vrste imaju koristi. Bakterije u zajednici dobivaju zaštitu i hranjive tvari potrebne
za rast i razvoj, dok ribe dobivaju svjetlo koje koriste u svrhu obrane od predatora, privlačenja
plijena te intraspecijsko signaliziranje. U ovom radu opisane su zajednice koje stvaraju
luminiscentne bakterije s ribama porodice Anomalopidae i Leiognathidae te reda
Lophiiformes. Ribe porodice...
-
-
Zajednice riba i kamenih koralja
-
Magdalena Žderić U ovom završnom radu opisane su zajednice riba iz porodice glavoča (porodica Gobiidae) i kamenih koralja (red Scleractinia) na koraljnim grebenima. Iako postoje određeni nedostaci za partnerske organizme, u navedenim zajednicama prevladavaju mutualistički odnosi korisni za ribe i koralje. Ribe u kolonijama koralja, domaćina prvenstveno dobivaju mjesto za život i zaštitu od predatora te se ujedno hrane njihovom sluzi i tkivima, a ribe štite koralje od koralivornih organizama,...
-
-
Zajednice riba i meduza
-
Lucija Mijač U radu su predstavljeni fakultativni simbiotski odnosi različitih vrsta riba i meduza iz reda Schypozoa. Odnosi koji ostvaruju ribe i meduze mogu biti obostrano korisni (mutualizam), korisni samo za jednu vrstu (komenzalizam), a u nekim slučajevima je odnos koristan za jednu, a štetan za drugu vrstu (parazitizam). U svrhu ostvarivanja takvih odnosa, ribe i meduze su razvile različite mehanizme prepoznavanja sustavom bočne pruge ribe i kemijskim spojevima koje meduza ispušta u okolinu....
-
-
Zajednice riba i morskih trpova
-
Lara Mikuličić U ovim radu se opisuju zajednice riba i morskih trpova. U morskim trpovima sklonište nalaze ribe iz potporodice Carapinae (strmorinci). Unutar ove potporodice su dva roda komenzalnih i parazitskih vrsta. Razna istraţivanja su pokazala da ove ribe od trpova dobivaju ne samo zaštitu već i hranu. Parazitske ribe roda Echiodon koje jedu gonade čine to direktno dok komenzalne vrste roda Carapus koriste trpa kao mamac, odnosno za privlačenje tenuis ličinki i juvenila u domaćina. Parazitske...
-
-
Zajednice riba i školjkaša
-
Marija Dadić U ovome radu opisane su zajednice školjkaša i riba. Ribe formiraju tri tipa partnerstva sa školjkašima: školjkaši ribama služe kao inkubator, kao privremeno sklonište ili kao stalno sklonište. Europska gavčica (Rhodeus amarus) je vrsta ribe iz porodice šarana (Cyprinidae) koja tvori obavezne odnose sa slatkovodnim školjkašima. Školjkaši služe kao inkubatori, pružajući jajima i ličinkama kisik i zaštitu, oslobađajući time ribe od bilo kojeg oblika roditeljske skrbi. U...
-
-
Zeleni fluorescentni protein
-
Antonia Kerum U ovom radu su predstavljene karakteristike i primjene zelenog fluorescentnog proteina. Zeleni fluorescentni protein (GFP, engl. green fluorescent protein) izoliran je iz meduze Aequorea victoria koja je rasprostranjena duž zapadne obale Sjeverne Amerike. GFP ima oblik cilindra, tzv. formu β-limenke. Ciklizacijskim reakcijama unutarnjih lanaca β ploče i aminokiselina stvara se kromofor koji daje boju proteinu. Različitim mutacijama stvarane su različite varijante odnosno derivati GFP-a...
Paginacija
