Pages

Tumorski virusi
Tumorski virusi
Petra Jakelić
U ovom radu prikazan je pregled značajnijih vrsta tumorskih virusa koji su podijeljeni s obzirom na osnovnu morfologiju, kemijski sastav i način replikacije. Onkogen je stanični ili virusni gen koji može inducirati transformaciju stanica, a onkogeni virusi su oni koji mogu inducirati tvorbu tumora. Članovi šest različitih obitelji virusa sposobni su izravno uzrokovati zloćudni tumor u životinjama ili ljudima. Virusi, koji pripadaju pet od tih obitelji, imaju DNK genom i nazivaju se...
Turistički klimatski indeks
Turistički klimatski indeks
Mia Bešlić
Klima je odlučujući turistički resurs i mora se uzeti u obzir u promocijama turizma jer igra ključnu ulogu u atraktivnosti turističkih destinacija i sezonalnosti u turističkoj potražnji. Klimatski letak sadrži klimatološke i bioklimatološke podatke, predstavljene za turiste. Bioklimatološki se uvjeti prikazuju pomoću srednjih vrijednosti i učestalost toplinskih osjeta na temelju fiziološkog ekvivalentna, temperatura se mjeri u intervalima od 10 dana koji pokrivaju cijelu...
Ugrožene vrste Jadranskog fitobentosa
Ugrožene vrste Jadranskog fitobentosa
Ivan Kovačević
Napredak civilizacije i ekološka ravnoteža na Zemlji direktno ovise o stanju biološke raznolikosti. Iako je do sada utvrđeno preko 7000 biljnih i životinjskih vrsta u Jadranskom moru, važno je istaknuti da je biološka raznolikost i dalje nedovoljno istražena. Posljednjih desetljeća dolazi do promjene u brojnosti i sastavu bentoske flore Jadranskog mora, a neke od ugroza predstavljaju ljudska djelatnost, razvoj ježinaca, pojava invazivnih vrsta te klimatske promjene. U radu je...
Ugroženost jadranskih cistozira
Ugroženost jadranskih cistozira
Katarina Paradžik
Alge roda Cystoseira čine većinu bentoske flore Jadrana, a iz razloga što preferiraju čista staništa smatra ih se indikatorima čistog mora. Šume algi roda Cystoseira iznimno su važne za morske ekosustave jer predstavljaju utočišta, mrjestilišta i hranilišta mnogim vrstama. U radu su naglašeni rizici i kategorije ugroženosti jadranskih vrsta roda Cystoseira. Također, predstavljene su definicije bentosa, fitobentosa te su opisane osnovne značajke vrsta Cystoseira spicata,...
Uloga pokretnih genetičkih elemenata u adaptaciji
Uloga pokretnih genetičkih elemenata u adaptaciji
Mia Perić
U ovom završnom radu opisana je uloga pokretnih genetičkih elemenata, transpozona (TE), u evoluciji genoma, stvaranju genetičke raznolikosti, adaptaciji i invazivnosti vrsta. Transpozoni se dijele na DNA transpozone i retrotranspozone koji se razlikuju prema načinu premještanja u genomu. DNA transpozoni se uglavnom premještaju tzv. „isijeci i prenesi“ mehanizmom, a retrotranspozoni „kopiraj i prenesi“ mehanizmom i sličniji su virusima. Transpozoni su snažni insercijski...
Upotreba i iskoristivost biovodika iz mikroalgi
Upotreba i iskoristivost biovodika iz mikroalgi
Josipa Plejić
Napretkom znanosti i tehnologija pokazuje se potreba za obnovljivim izvorima energije npr. vjetra, vode, Sunca te njihove upotrebe i što veće iskoristivosti s manjim gubitcima. Biovodik je jedan od obnovljivih izvora energije koji se dobiva kao proizvod biofermentacije, biofotolize, bioelektrokemijskih sustava, različito obrađenom biomasom a i kao proizvod metabolitičkih procesa organizama poput mikroalgi. Može se koristiti za razne svrhe kao u automobilskoj industriji, kemijskoj...
Upotreba mikroalgi u farmaceutskoj industriji
Upotreba mikroalgi u farmaceutskoj industriji
Sandra Jerinić
U disertaciji je predstavljena upotreba mikroalgi, jednostaničnih organizama iz carstva protista, u farmaceutskoj industriji. Rastuća svjetska populacija zahtijeva hranu visoke prehrambene vrijednosti, a pogotovo za specifične i kronične bolesti. Mikroalge su potencijalan izvor različitih dodataka hrani i biomaterijala, a prednost im je u odnosu na tradicionalne izvore što su prirodne, netoksične, brojne i obnovljive. One svoju primjenu pronalaze i u proizvodnji biofarmaceutskih...
Upotreba selektivnih rešetki u ribolovu koćom na području sjevernog Atlantika
Upotreba selektivnih rešetki u ribolovu koćom na području sjevernog Atlantika
Marko Buterin
Povećanjem veličine oka, ili promjenom geometrije oka, često nije moguće značajno unaprijediti selektivnost pridnene povlačne mreže koće. Iz tog razloga često se uz vreću koriste različite selektivne rešetke kako bi se unaprijedile selekcijske osobine povlačnih alata. U ovom radu ukratko je opisan razvoj selektivnih rešetki u pridnenom koćarenju na području sjevernog Atlantika. U suštini, rešetke se mogu podijeliti na one koje se koriste pri lovu kozica i one koje se...
Uređivanje RNA i razvoj živčanog sustava kod glavonožaca
Uređivanje RNA i razvoj živčanog sustava kod glavonožaca
Katarina Štulić
Glavonošci podrazreda Coleoidea posjeduju najrazvijeniji živčani sustav među beskralježnjacima. Smatra se da je njegov razvoj na molekularnoj razini rezultat određenih specifičnosti pronađenih za ovu skupinu, kao što je ekspanzija protokaderina u genomu, intenzivne aktivnosti transpozona i RNA uređivanja. Uređivanje RNA, post-transkripcijski mehanizam koji omogućava nastanak različitih proteina neovisno od genetičkog koda, izrazito je zastupljeno kod ovih organizama, i pokazuje...
Usporedba sastava ulova obalne mreže potegače migavice veličine oka 24 i 12 mm
Usporedba sastava ulova obalne mreže potegače migavice veličine oka 24 i 12 mm
Marija Pavić
U ovom radu analiziran je ulov obalne potegače migavice u srednjem Jadranu, odnosno u ribolovnoj zoni F. Uzorci su prikupljeni tokom 20 potega mreţama veličine oka u vreći 12 mm i 24 mm. Ukupno je analizirano 5222 primjerka, ukupne mase 109,4 kilograma. U ukupnom ulovu zabiljeţena je 31 vrsta, od čega 28 vrsta riba i 3 vrste glavonoţaca. Po brojčanoj zastupljenosti u ulovu mreţom migavicom veličine oka 12 mm dominantna je gira oblica (Spicara smaris) s 57,1%, a na drugom mjestu je...
Usporedba sastava ulova potegače za lov gire veličine oka 12 i 24 mm na području Hvara
Usporedba sastava ulova potegače za lov gire veličine oka 12 i 24 mm na području Hvara
Ante Čović
U ovom radu napravljena je analiza ulova i prilova obalne potegače za lov gire veličine oka 12 i 24 mm, na području otoka Hvara tj. Paklinskih otoka. Tijekom jednomjesečnog istraživanja napravljeno je ukupno 20 potega, po 10 sa svakom mrežom, te analizirano 8856 jedinki riba i glavonožaca ukupne mase 205,9 kg. U ulovu mrežom veličine oka 12 mm zabilježeno je 39 vrsta riba i 2 vrste glavonožaca, među kojima je dominirala gira oblica (Spicara smaris) sa 76,7% od ukupnog ulova, te...
Usporedba sastava ulova potegače za lov gire veličine oka 12 i 40 mm na području Hvara
Usporedba sastava ulova potegače za lov gire veličine oka 12 i 40 mm na području Hvara
Filip Rožić
U ovom diplomskom radu napravljena je kvalitativno – kvantitativna analiza sastava ulova obalne potegače za lov gire veličine oka 12 (kontrola) i 40 mm na području otoka Hvara. Uzorkovanje okom 12 mm trajalo je od 5.2.2019. do 8.2.2019. te je napravljeno 10 potega. U ulovu je uočljiva visoka zastupljenost tri koštunjače: Spicara smaris (gira oblica), Boops boops (bukva) i Sardina plichardus (srdela), koje su po brojnosti zastupljene sa 92 % dok njihov ukupni udio u masi iznosi 88 %....

Pages