Završni radovi | Repository of University Department of Marine Studies

: Sedimenti i promjene u sedimentaciji u priobalnom području istočnog dijela srednjeg Jadrana; Tina Studak
U ovom su diplomskom radu predstavljeni rezultati uzorkovanja sedimenta 2019. godine u priobalnom području istočnog dijela srednjeg Jadrana. Obradom 72 uzorka sedimenta ustanovljeno je da na istraživanim postajama prevladava taloženje čestica veličine silta (42,52 ± 17,29 %), zatim slijedi glina (31,72 ± 13,78 %), pijesak (20,65 ± 21,34 %) i šljunak (4,72 ± 9,09 %). Izmjereni široki raspon veličine čestica uzrokuje vrlo lošu sortiranost sedimenta, zbog različitog podrijetla...

: Selektivnost pridnene koće za kozicu Parapenaeus longirostris; Fedra Dokoza
U ovom radu simuliran je bijeg kozice (Parapenaeus longirostris) iz vreće pridnene povlačne mreže koće. Za potrebe eksperimenta uzorkovano je 135 primjeraka kozice duljine karapaksa od 9 do 32 mm. Testom propadanja se svaka uzorkovana jedinka kozice pokušala provući kroz šesnaest testnih oka veličine 52 mm i kutova otvora od 15° do 90°, laserski urezanih u plastičnu ploču debljine 5 mm. Dobiveni podatci omogućili su kreiranje selekcijske krivulje za svako testno oko. Usporedbom...

: Selektivnost pridnene povlačne mreže koće za škampa Nephrops norvegicus (Linnaeus, 1758); Lucija Radić
Za potrebe ovog rada uzorkovano je 100 primjeraka škampa (Nephrops norvegicus) duljine karapaksa od 19 do 47 mm. Testom propadanja svaki škamp se pokušao na različite načine provući kroz niz oka točno definirane veličine i kuta između susjednih stranica, kako bi se utvrdilo na koje sve načine škamp može pobjeći iz vreće pridnene povlačne mreže koće. Od ukupno tri testirana načina bijega, dva su se pokazala realnima. Za oba realna načina bijega kreiran je model za...

: Selektivnost vrše za lov jegulje; Barbara Barbir
Za potrebe ovog rada uzorkovane su 94 jedinke jegulje (Anguilla anguilla). Svakog dana, mali uzorak živih jegulja je ubačen u testnu vršu, veličine oka 19,97 mm, koja je postavljena u posudu od 500 l ispunjenu morskom vodom. Nakon 24h, posuda bi se ispraznila, a jeguljama koje su pobjegle kroz oka testne vrše i jeguljama zadržanim unutar vrše izmjerena je ukupna duljina. Na temelju ovih podataka određeni su selektivna krivulja i selekcijski parametri L50 i SR testne vrše za lov...

: Sezonska raspodjela ličinačkih stadija bentoskih beskralješnjaka u planktonu prijelaznih voda; Stefani Štrmelj
Pelagične ličinke bentoskih beskralješnjaka čine značajan dio planktonskih zajednica u morima, ali zbog kompleksne identifikacije i promjenjive morfologije kroz kratak period razvoja i danas postoje mnoga neodgovorena pitanja u vezi s njihovim podrijetlom i ekologijom. Cilj je ovog diplomskog rada bio utvrditi sezonsku raspodjelu, taksonomsku pripadnost i prisutne morfotipove ličinki bentoskih beskralješnjaka u planktonu prijelaznih voda istočnog dijela Jadranskog mora....

: Sluz sljepulja; Marin Mikulić
Sljepulje (Myxinidae) su hermafroditi te gotovo slijepe životinje koje svoj slabi vid nadomještaju drugim osjetilima. Metabolizam im je spor, pa tako sljepulje mogu preživjeti 7 mjeseci bez hrane, a većinu vremena provedu zakopane u sediment. Na teritoriju Europe su posebno rasprostranjene u norveškim fjordovima. Tijelo sljepulje je bogato sluznim žlijezdama čija je glavna funkcija proizvodnja velikih količina sluzi koja služi kao obrambeni sustav. Kada sluz dođe u...

: Smanjenje ulova neciljanih vrsta u ribolovu parangalima; Petar Crmarić
Parangali su udičarski ribolovni alati koji se koriste u svim morima svijeta te su karakteristični po niskoj stopi odbacivanja ulova. Ipak, obzirom na razmjere njihove upotrebe, nerijetko se u njihovim lovinama pronalaze različite neciljane lovine poput morskih pasa, sisavaca, kornjača i ptica. Kako bi se smanjio udio neželjenih vrsta u ulovu parangala koriste se razne metode poput upotrebe kružnih udica umjesto tradicionalnih udica „J“ oblika, noćno ili podvodno bacanje...

: Srčani ritam kod riba; Antonija Peraić
Ovaj rad bavi se fiziološkim značajkama ribljeg srca koje djeluje poput pumpe koja se ritmički skuplja i širi. U prvom dijelu rada opisuje se gdje je srce smješteno, koji su glavni dijelovi srca i njihove uloge. Središnji dio rada odnosi se na srčani ciklus, odnosno na promjene krvnog tlaka, protoka krvi i električne aktivnosti koje prate punjenje i pražnjenje srca. Također, analizirano je ritmičko pumpanje krvi kroz glavne srčane komore. Posao srca je generirati protok krvi i...

: Stanične kulture morskih beskralježnjaka; Mia Franulović
Kulture životinjskih stanica su značajan alat u staničnoj i molekularnoj biologiji budući pružaju izvrsne modele sustava za proučavanje fiziologije i biokemije stanica, procesa mutageneze i karcinogeneze te učinka lijekova i toksičnih spojeva na stanice. U ovom radu je dan pregled dosadašnjih saznanja na području staničnih kultura morskih beskralježnjaka. Kulture matičnih i embrionalnih stanica ovih organizama predstavljaju novi eksperimentalni model koji karakteriziraju visoka...

: Starost i rast bukve, Boops boops (L.) u srednjem istočnom Jadranu; Vjera Antonijević
Cilj ovog istraživanja je prikazati osnovne značajke starosti i rasta bukve, Boops boops (L.) u srednjem istočnom Jadranu. Analizirane jedinke ulovljene su u razdoblju od rujna 2015. do svibnja 2016. godine. Ukupna dužina tijela jedinki bila je u rasponu od 12,0 do 23,0 cm (Xsr ± SD; 19,1 ± 1,78 cm), a masa tijela u rasponu od 27,0 g do 129,75 g (71,5 ± 18,8 g). Vrijednost eksponenta b iz dužinsko – masenog odnosa nije se statistički značajno razlikovala među spolovima te za...

: Starost, rast i morfometrijska obilježja otolita vrsta roda Sphyraena u istočnom Jadranu; Anđela Brzica
U ovom radu istraženo je 113 jedinki vrste škaram (Sphyraena sphyraena) i 14 jedinki vrste žutousna barakuda (Sphyraena viridensis). Dužinski raspon za vrstu S. sphyraena iznosio je od 23,4 do 42,5 cm (33,4 ± 3,89 cm), dok se dužinski raspon za vrstu S. viridensis kretao od 34,5 do 42,5 cm (39,0 ± 32,42 cm). Zbog malog broja ulovljenih jedinki vrste S. viridensis, pojedine analize provedene su samo za vrstu S. sphyraena. Dužinsko-maseni odnos za S. sphyraena iz-ražen je jednadžbom...

: Stresori u vodenom okolišu: mehanizmi prilagodbe kod riba; Tea Mikić
U ovom završnom radu opisani su stresori koji se nalaze u vodenom okolišu te kako ribe odgovaraju na iste. U uvodnom dijelu su navedene su vrste stresora: kemijski, biološki, fizikalni i proceduralni te posljedice istih. U nastavku rada opisana je reakcija riba na stres. Prvi, primarni odgovor na stres nastaje kada se riba izlaže djelovanju stresora, a karakterizira ga izlučivanje katekolamina (adrenalina i noradrenalina) i kortizola. Sekundarni odgovor se javlja nakon porasta...

Pages