Pages
-
-
Istraživanje biološko-ekoloških osobina invazivne vrste Magallana gigas u Jadranskom moru
-
Vibor Pržulj Pacifička kamenica Magallana gigas (Thunberg, 1793) unesena je 1960-ih godina u Europu za potrebe akvakulture. U Jadranu je prvi put opisana 1970-ih godina u Limskom zaljevu, ali nije nikad uzgajana u Hrvatskoj. Do danas je zabilježeno jako malo dostupnih podataka o ovoj invazivnoj vrsti u Jadranu. Cilj ovog diplomskog rada bio je opisati reproduktivni ciklus te brojnost i strukturu populacije pacifičke kamenice u Limskom zaljevu. Istraživanje je provedeno u periodu od veljače 2017. do...
-
-
Istraživanje meiofaune u Jadranskom moru
-
Antea Pavić Meiofauna je skupina malih bentoskih organizama koja imaju važnu ulogu u bentonskim hranidbenim mrežama te funkcioniranju morskih ekosustava. Zahvaljujući brzoj reakciji na promjene u okolišu ovi organizmi se smatraju dobrim bioindikatorima za procjenu kvalitete morskih sedimenata te praćenje utjecaja antropogenog onečišćenja na okoliš. Podaci o meiofauni Jadranskog mora trenutno su vrlo raznoliki dok je većina istraživanja provedena u obalnim područjima sjevernog bazena i...
-
-
Izmjena energije na granici atmosfera - more u sjevernom, srednjem i južnom Jadranu
-
Sebastian Antun Galić Ovaj rad donosi prikaz izmjena energija tj. tokova topline na granici atmosfere i mora za odabranu točku na području srednjeg Jadrana. Obrađeni podaci preuzeti su iz specifičnih globalnih spektralnih modela. Obradom podataka dobiveni su odgovori na pitanja u vezi funkcioniranja termohaline cirkulacije, ventilacije pridnenih slojeva te procesa grijanja i hlađenja površinskih slojeva mora. Svi navedeni procesi su uvelike značajni za ekosustav Jadrana. Računati su klizni srednjaci i...
-
-
Izolacija morskih kvasaca i primjena u pivarstvu
-
Petar Puškarić U ovom radu se istražuju mogućnosti fermentacije kvasaca izoliranih iz mora radi upotrebe u
pivarstvu. Uzorci mora su uzeti na priobalnoj postaji srednjeg Jadrana u siječnju pri temperaturi
mora od 12°C. Za izolaciju uzorkovanih kvasca korištene su četiri hranjive podloge predviđene
za rad s kvascima: yeast-malt (YM) agar, YM agar s antibiotikom, zakiseljeni YM agar i
Sabouraud dextroza agar (SDA). Uspješno je izolirano 16 vrsta kvasaca od kojih su tri vrste
bile pozitivne na...
-
-
Karakteristike nekih deformacija kostura mlađih lubina Dicentrachus labrax (Linnaeus, 1785) u uzgoju
-
Marija Jelić Malformacije se javljaju kod uzgojnih populacija mlaĎi lubina, a utječu na zdravlje ribe i njezinu ekonomsku vrijednost na trţištu. Posebna paţnja u radu usmjerena je na metodologiju i proces izdvajanja deformirane mlaĎi lubina u uzgoju. U svrhu pravilnog načina vredovanja deformiteta napravljenje su rendgenske slike cjelokupnog kostura izdvojenih jedinki. Zbog pojavnosti deformacija na kraljeţnici (>3%) u drugoj mrijesnoj seriji je obavljeno izdvajanje deformiranih jedinki od...
-
-
Karakteristični vjetrovi Jadrana
-
Eli Tomić Jadransko more i njegovo priobalje su pod utjecajem vjetrova različitih smjerova i snage. Neki od tih vjetrova povremeno dosežu orkansku snagu. Vjetrovi predstavljaju većinom horizontalna strujanja zraka te su određeni smjerom i brzinom, odnosno jakošću. Postoji niz različitih tipova vjetra, te su s vremenom, zaslužno dobili i jedinstvene nazive. Svaki vjetar ima specifičan način nastajanja i djelovanja na okolinu. Uglavnom su poznati po elementarnim nepogodama. Vjetrovna energija...
-
-
Kategorizacija virusne populacije Kaštelanskog zaljeva upotrebom neuronskih mreža
-
Matea Taraš Oligotrofni uvjeti, koji su karakteristični za veći dio Jadranskog mora, podrazumijevaju niske koncentracije hranjivih tvari s većim udjelom otopljenog u odnosu na partikulirani ugljik što rezultira velikom brojnosti prokariotskih heterotrofa (heterotrofne bakterije). Mikrobna hranidbena mreža prevladava unutar oligotrofnog morskog okoliša i kontrolirana je miješanjem i stratifikacijom vodenog medija, što u kombinaciji s temperaturom kontrolira dinamiku hranjivih tvari. Virusna...
-
-
Klimatske promjene u Splitu u razdoblju između 2000. i 2018. godine
-
Lara Mikuličić U ovom radu analizirane su srednje dnevne i srednje mjesečne temperature zraka i oborine izmjerene na području grada Splita. Uz pomoć statističkih formula izračunata je standardna devijacija za mjesečne i dnevne vrijednosti, zatim su podatci svrstani u percentilne razrede. Srednje mjesečne vrijednosti temperature prikazane su tablično, dok su srednje dnevne vrijednosti temperature i oborine prikazane grafički. Grupirajući podatke, recentno razdoblje komparirano je s klimatološkim...
-
-
Količina i sastav mikroplastike u sedimentima litoralnog pojasa istočnog dijela srednjeg Jadrana
-
Antonija Glaurdić U ovom diplomskom radu predstavljeni su rezultati istraţivanja količine i kategorije mikroplastike u sedimentima litoralnog pojasa istočnog dijela srednjeg Jadrana. Uzorci sedimenta prikupljeni su ručnim korerom na plaţi Bačvice u Splitu. Laboratorijska obrada uzoraka provedena je pomoću niza prosijavanja kroz sita veličine oka 1 mm i 32 μm, centrifugiranja uzoraka te odvajanja prema gustoći. Prisutnost čestica mikroplastike zabiljeţena je u svim uzorcima. Identificiranje...
-
-
Komparativna analiza ishrane autohtone kamenice Ostrea edulis i invazivne vste kamenice Magallana gigas
-
Petra Kundid Pacifička kamenica Magallana gigas (Thunberg, 1793) je vrsta koja se pojavila u Jadranskom moru krajem 1970-ih. Iako se uzgaja u ostatku Europe, u istočnom Jadranu se ne uzgaja te se smatra invazivnom vrstom. Pacifička kamenica prisutna je u velikoj brojnosti na području Limskog zaljeva koji predstavlja jedno od najvažnijih područja za uzgoj kamenice Ostrea edulis Linnaeus, 1758 i dagnje Mytilus galloprovincialis Lamarck, 1819. Utjecaji koje pacifička kamenica može imati na autohtone...
-
-
Koncentracija teških metala u škojkašima u Jadranu
-
Ivan Kovačević Svrha istraživanja bila je prikupiti sve dostupne podatke o koncentraciji teških metala (Cd, Pb, Hg, As) u mediteranskoj dagnji Mytilus galloprovincialis te analizirati uzorke s tri različite lokacije uključivši sjeverni, srednji i južni Jadran u razmaku od četiri godine: Malostonski zaljev, Šibenski kanal i Limski zaljev u 2018. i 2022. godini. Također, provedena usporedba s postojećim podacima o koncentraciji teških metala u Jadranu. S obzirom na toksičnost i kancerogenost...
Pages