prikaz prve stranice dokumenta Može li prelazak sa standardnog na biorazgradivi materijal utjecati na način lova jednostrukih mreža stajaćica?
  Preuzmi
PDF 1.14 MB
diplomski rad
Može li prelazak sa standardnog na biorazgradivi materijal utjecati na način lova jednostrukih mreža stajaćica?
2024. urn:nbn:hr:226:908164
Crmarić, Petar
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za studije mora

Citirajte ovaj rad

Crmarić, P. (2024). Može li prelazak sa standardnog na biorazgradivi materijal utjecati na način lova jednostrukih mreža stajaćica? (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:226:908164

Crmarić, Petar. "Može li prelazak sa standardnog na biorazgradivi materijal utjecati na način lova jednostrukih mreža stajaćica?." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:226:908164

Crmarić, Petar. "Može li prelazak sa standardnog na biorazgradivi materijal utjecati na način lova jednostrukih mreža stajaćica?." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:226:908164

Crmarić, P. (2024). 'Može li prelazak sa standardnog na biorazgradivi materijal utjecati na način lova jednostrukih mreža stajaćica?', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, citirano: 24.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:226:908164

Crmarić P. Može li prelazak sa standardnog na biorazgradivi materijal utjecati na način lova jednostrukih mreža stajaćica? [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu; 2024 [pristupljeno 24.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:226:908164

P. Crmarić, "Može li prelazak sa standardnog na biorazgradivi materijal utjecati na način lova jednostrukih mreža stajaćica?", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Split, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:226:908164

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:226:908164
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovMože li prelazak sa standardnog na biorazgradivi materijal utjecati na način lova jednostrukih mreža stajaćica?
Naslov (engleski)Can the transition from standard to biodegradable material influence capture modes in gillnet fishery?
AutorPetar Crmarić
MentorJure Brčić (mentor)
Član povjerenstvaJure Brčić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaSvjetlana Krstulović Šifner (član povjerenstva)
Član povjerenstvaVedrana Nerlović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
(Sveučilišni odjel za studije mora)
Split
Datum i država obrane2024-07-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Sažetak
U ovom diplomskom radu predstavljeni su rezultati testiranja jednostrukih mreža stajaćica izrađenih od standardnog najlonskog mrežnog materijala i jednostrukih mreža stajaćica izrađenih od biorazgradivog mrežnog materijala. Istraživanje je provedeno na sjeveroistočnom području Jadranskog mora. Provedena je kvalitativno-kvantitativna analiza sastava ulova različitih konfiguracija jednostrukih mreža stajaćica te je ustanovljeno da je najzastupljenija vrsta u ulovu ciljana vrsta Sparus aurata. Zabilježeni su svi načini ulova ciljane vrste ribolova u oka jednostrukih mreža stajaćica različitih konfiguracija. Ukupno je zabilježeno pet načina ulova, četiri zaglavljivanjem i jedan zaplitanjem: zaplitanjem mrežnog tega u i oko usta ribe, zaglavljivanjem za predio glave između usta i škržnog poklopca, zaglavljivanjem neposredno iza škržnog poklopca, zaglavljivanjem za početak dorzalne peraje i predjela od početka trbušne peraje do analnog otvora i zaplitanjem u mrežni teg. U prosjeku se u većini slučajeva ciljana vrsta lovila zaglavljivanjem za predio glave između usta i škržnog poklopca te zaglavljivanjem za početak dorzalne peraje i predjela od početka trbušne peraje do analnog otvora. Nije ustanovljena statistički značajna razlika vjerojatnosti zaglavljivanja i/ili zaplitanja ciljane vrste u oka mreža izrađenih od standardnog i biorazgradivog materijala.
Sažetak (engleski)
This thesis presents the results of testing gillnets made of conventional and biodegradable materials. The tests were carried out in the North-eastern Adriatic Sea. The qualitative and quantitative analysis of the fish caught with gillnets showed that the target species gilthead seabream Sparus aurata was the most abundant species in the catches. The different ways in which the target species are caught in the gillnets have been recorded. A total of five different capture modes were identified: catch with the teeth or mouth, catch with the head (between the mouth and operculum), catch behind the operculum, catch between the beginning of the dorsal fin and the area between the beginning of the pelvic fin and the anus, and by entanglement. On average, the target species was caught behind the operculum or between the beginning of the dorsal fin and the area between the beginning of the pelvic fin and the anus. No statistically significant difference in capture probability was found between the standard and the biodegradable gillnets.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:226:908164
Studijski programNaziv: Morsko ribarstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni magistar/magistra inženjer/inženjerka morskog ribarstva (univ. mag. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2025-02-24 09:49:19