Smeđe alge su rasprostranjen, nedovoljno istražen i iskorišten te ekonomski vrijedan prirodni resurs. Prepoznate su kao izvor različitih skupina spojeva s dokazanim biološkim aktivnostima (antibakterijska, antioksidacijska, antiviralna, antitumorna, citotoksična aktivnost, itd.). Kemijski sastav algi ovisi o brojnim ekološkim čimbenicima koji variraju tijekom sezone rasta, o uvjetima predobrade algalnog materijala kao i različitim parametrima ekstrakcijskog procesa. U ovom istraživanju optimizirane su metode sušenja i odabrani uvjeti zelenih postupaka za ekstrakciju bioaktivnih tvari iz alge Padina pavonica s ciljem povećanja prinosa fenolnih spojeva, a time i njihove antioksidacijske aktivnosti. Metoda liofilizacije je odabrana kao najbolja metoda sušenja dok su se ekstrakcije potpomognute mikrovalovima i ultrazvukom pokazale učinkovitijima za dobivanje ekstrakata snažne biološke aktivnosti s višim sadržajem fenolnih spojeva. Po prvi put, izolirani ekstrakt P. pavonica korišten je za razvoj bioaktivnog premaza za filmove od polilaktične kiseline čime je potvrđen potencijal primjene ove alge u ambalažnim materijalima koji se koriste u prehrambenoj industriji. Kemijski sastav i biološka aktivnost algi Cystoseira compressa i P. pavonica pokazali su varijabilnost kroz sezonu rasta. Najviši sadržaj ukupnih fenolnih spojeva i najsnažnija antioksidacijska aktivnost zabilježeni su kod uzoraka branih u lipnju, a najveća antimikrobna aktivnost dokazana je za one brane u lipnju, srpnju i kolovozu, kada su izmjerene najviše temperature mora. Kemijski profil eteričnog ulja alge C. compressa mijenjao se sa sezonom rasta. Najviši udio masnih kiselina zabilježen je u svibnju i lipnju, dok je u srpnju i kolovozu zabilježen najviši udio alkohola. Istražen je i utjecaj postupka sušenja i sezone rasta na sastav hlapljivih organskih spojeva alge Halopteris scoparia. Uzorci svježih algi su se značajnije razlikovali kroz mjesece uzorkovanja u odnosu na uzorke suhih algi. U uzorcima vršnih para su dominantne skupine spojeva svježih i suhih algi bili alifatski spojevi i derivati benzena dok su u hidrodestilatima svježih algi najzastupljeniji bili alifatski spojevi u svibnju i rujnu te terpeni u lipnju, srpnju i kolovozu. Temeljem navedenog, rezultati ovih istraživanja ukazuju na činjenicu da su smeđe alge Jadranskog mora izvor bioaktivnih spojeva s potencijalnom primjenom u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.