Pages
-
-
Starost, rast i morfometrijska obilježja otolita vrsta roda Sphyraena u istočnom Jadranu
-
Anđela Brzica U ovom radu istraženo je 113 jedinki vrste škaram (Sphyraena sphyraena) i 14 jedinki vrste žutousna barakuda (Sphyraena viridensis). Dužinski raspon za vrstu S. sphyraena iznosio je od 23,4 do 42,5 cm (33,4 ± 3,89 cm), dok se dužinski raspon za vrstu S. viridensis kretao od 34,5 do 42,5 cm (39,0 ± 32,42 cm). Zbog malog broja ulovljenih jedinki vrste S. viridensis, pojedine analize provedene su samo za vrstu S. sphyraena. Dužinsko-maseni odnos za S. sphyraena iz-ražen je jednadžbom...
-
-
Stresori u vodenom okolišu: mehanizmi prilagodbe kod riba
-
Tea Mikić U ovom završnom radu opisani su stresori koji se nalaze u vodenom okolišu te kako ribe
odgovaraju na iste. U uvodnom dijelu su navedene su vrste stresora: kemijski, biološki, fizikalni
i proceduralni te posljedice istih. U nastavku rada opisana je reakcija riba na stres. Prvi, primarni
odgovor na stres nastaje kada se riba izlaže djelovanju stresora, a karakterizira ga izlučivanje
katekolamina (adrenalina i noradrenalina) i kortizola. Sekundarni odgovor se javlja nakon
porasta...
-
-
Struktura genoma najznačajnijih vrsta riba u mediteranskoj akvakulturi
-
Marija Šiljić U ovom završnom radu predstavljene su biološke i ekološke karakteristike dviju najznačajnijih vrsta u mediteranskoj akvakulturi za koje je dostupan kvalitetan nacrt genoma, komarče Sparus aurata (Linnaeus, 1758) i lubina Dicentrarchus labrax (Linnaeus, 1758). Komarča je protandrični dvospolac što je čini zanimljivim modelom za istraživanje hermafroditizma i razvoja spolno-pristranih (SB) gena čija diferencijalna ekspresija dovodi do razvoja spolnog dimorfizma. Genom komarče se...
-
-
Struktura genoma najznačajnijih vrsta riba u mediteranskoj akvakulturi
-
Marija Šiljić U ovom završnom radu predstavljene su biološke i ekološke karakteristike dviju najznačajnijih vrsta u mediteranskoj akvakulturi za koje je dostupan kvalitetan nacrt genoma, komarče Sparus aurata (Linnaeus, 1758) i lubina Dicentrarchus labrax (Linnaeus, 1758). Komarča je protandrični dvospolac što je čini zanimljivim modelom za istraživanje hermafroditizma i razvoja spolno-pristranih (SB) gena čija diferencijalna ekspresija dovodi do razvoja spolnog dimorfizma. Genom komarče se...
-
-
Sukcesija obraštaja na mrežnom tegu u kaveznom uzgoju lubina Dicentrarchus labrax (Linnaeus, 1758)
-
Marko Buterin Od početka marikulturne djelatnosti, obraštaj negativno utječe na biološko i fiziološko stanje uzgajanih organizama. Također njegovo negativno djelovanje indirektno utječe i na profitabilnost tvrtki koje se bave uzgojem, a posljedično i na gospodarstvo. U ovom radu praćena je sukcesija rasta obraštaja mrežnog tega kaveza za uzgoj lubina Dicentrarchus labrax Uzorci su prikupljeni in situ metodom autonomnog ronjenja uz pomoć fotografiranja i korištenjem metode kvadrata. Tijekom...
-
-
TBX agar, bathing water, Escherichia coli, relative recovery, categorical performances
-
Ante Aljinović Budući da se TBX agar uspješno koristi za određivanje i brojenje vrste Escherichia coli u mikrobiologiji hrane pomoću tehnike brojanja kolonija, sa ili bez uporabe membranskih filtera, ideja je bila ispitati je li ga moguće koristiti za određivanje i brojenje navedene vrste u uzorcima mora za kupanje. U ovom radu prikazani su rezultati primjene metode membranske filtracije za brojanje E. coli u uzorcima mora za kupanje koristeći TBX agar. Za testnu metodu su korišteni različiti...
-
-
Tehnološka cjelina uzgoja brbavice Venus verrucosa Linnaeus, 1758
-
Šime Budanović U ovom radu predstavljena je važna, autohtona jadranska vrsta, brbavica Venus verrucosa, Linnaeus, 1758, opće biologijske karakteristike vrste, njen rast, reprodukcija i životni ciklus. Rad također, obrađuje problematiku vezanu za održivo gospodarenje vrstom V. verrucosa kao i na pokušaj integracije iste u proces uzgoja . Do danas, djelomično uspješan uzgoj brbavice ostvaren je samo u Španjolskoj. Dosadašnja istraživanja na uzgoju brbavice su omogućila bolju upućenost o...
-
-
Tehnološka cjelina uzgoja dagnje Mytilus galloprovincialis Lamarck, 1819
-
Nika Prelević U ovom završnom radu je predstavljen važni jadranski školjkaš, dagnja Mytilus
galloprovincialis, Lamarck, 1819. U uvodnom dijelu opisana je povijest uzgoja školjkaša,
posebno duga tradicija uzgoja dagnje. Španjolska i Grčka su jedne od najvećih proizvođača
dagnji u Europi. U Hrvatskoj uzgoj dagnji ima dugu povijest, a tehnologija uzgoja se temelji
na tradicionalnom načinu uzgoja. No, uzgajivači ističu potrebu za modernizacijom
proizvodnje s ciljem skraćivanja uzgojnog...
-
-
Tehnološka cjelina uzgoja hame Argyrosomus regius (Asso, 1801)
-
Andrea Božidar Hama je brzorastuća i migratorna bijela vrsta ribe čije je meso bogato nutritivnim svojstvima.
Nekoć je bila vrlo rijetka u ribolovnom ulovu i dugo se smatrala ugroženom vrstom. U
posljednje vrijeme hama postaje sve značajnija vrsta u mediteranskoj akvakulturi. U ovom
radu je predstavljeno trenutno stanje uzgoja hame (Argyrosomus regius) u Mediteranu i
Hrvatskoj. Međutim, kao i kod drugih vrsta, u uzgoju hame nailazi se na poteškoće tijekom
uzgojnog ciklusa. U uzgojnom ciklusu...
-
-
Tehnološka cjelina uzgoja hobonice Octopusvulgaris Cuvier, 1797
-
Dora Rabadan U ovom radu predstavljena je važna jadranska vrsta, hobotnica Octopus vulgaris, Cuvier 1797,općenite značajke koje su karakteristične za ovu vrstu, njen rast i razvoj.Također, naveden je i gospodarski značaj kao i pokušaji uzgoja u kontroliranim uvjetima. Kao jedna od najvažnijih oktopodnih vrsta u Jadranu često je viđena namirnica u mnogim kućanstvima na obali RH, posebice u Dalmaciji.Obzirom na navedenu potražnjuhobotnica je uzeta kao idealni primjer za uzgoj u marikulturi....
-
-
Tehnološka cjelina uzgoja trpova roda Holothuria
-
Mario Lobaš U radu se opisuju osnovna biološka obilježja trpova roda Holothuria, njihovo stanište i
rasprostranjenosti. Također, u radu su predstavljeni tehnološko tehnički aspekti mrijesta, a
opisom i ključnim okolišnim čimbenicima dodatno su razgraničeni i uvjeti uzgoja trpova.
Trpovi su bitni za ekosustav oceana, jer recikliraju hranjive tvari iz šljunka i organskih tvari tj.
možemo reći da su čistači morskoga dna. Trpove je lako izloviti, a prirodna obnova populacije
je veoma...
Pages
